Regatno polje će biti postavljeno u trokut unutar akvatorija gradske luke Split, a jedrit će se, da podsjetimo još jednom, na novim jedrilicama Beneteau First 7500 koje se pripremaju posebno za ovu prigodu.

Start prve utrke predviđen je za 15:00.

SHE team

1. Ana Gojčeta – kormilar
2. Eva Kerekes – bowman
3. Maja Šantić – trimm jib
4. Ana Lovrić  – trimm main
5. Ivana Bilić – trimm jib

ANA GOJČETA - skipper – rođena 1979. godine u Šibeniku. Diplomirala 2004. godine na Visokoj školi za turizam u Šibeniku – Management nautičkog turizma. Aktivno se bavi jedrenjem od 6. godine života kroz sve klase ovog sporta, a od 1999. i kao trener škola jedrenja JK «Val», YC «Zlarin» i JK»Tijat», te kao organizator regata među kojima i Međunarodne regate Civitanova (ITA) – Šibenik(HR). Trenutno zaposlena kao manager posebnih programa NCP-Charter-a. 2003. osnovala žensku jedriličarsku posadu SHE team. Posada trenutno jedri pod sponzorstvom NCP grupe na regatnom krastašu ”VITO” – Grand Soleil 44 Race i broji ukupno 12 članica.

Rezultati SHE team-s:
- nagrada za najbrži brod regate – regata “Winter Cup 2004″ u organizaciji Nautičkog Cluba Primošten (NCP)
- prvo mjesto u 1. etapi međunarodne transjadranske regate Civitanova – Šibenik 2005. u organizaciji jedrličarskog kluba “Val” iz Šibenika
- četvrto mjesto u najzahtjevnijoj regati na Jadranu «Jabuka 2006» u organizaciji Jedriličarskog kluba «Tijat» Vodice
- 21 mjesto u na Srednjeeuropskom prvenstvu na Cresu 2006 u organizaciji Jedriličarskog kluba «SCOR» Rijeka
- 4 mjesto u ukupnoj konkurenciji na Božićnoj regati 2006. u organizaciji Yacht Club «Biograd»
- 1 mjesto u ukupnoj konkurenciji na regati Valentinovo 2007. u organizaciji Yacht Club «Biograd»
- 3. mjesto u ukupnoj konkurenciji na Karnevalskoj regati 2009. u organizaciji Yacht Club «Biograd»

Frapa Women’s sailing team

1. Tihana Tadinac – kormilar
2. Nevenka Ćuk – trimm main
3. Natalia Matošić – trimm jib
4. Ivona Dražić – tailer
5. Nora Mratović – bowman

TIHANA TADINAC – kormilar i voditelj posade, 1978g.
1996 – 2002  flokista, klasa 470 ( dio hrvatske reprezentacije, potencijalne kandidatkinje za OI 2000. i OI 2004. ).  U 2001.g. 28.pozicija na ISAF svjetskoj ljestvici za ovu klasu.
2001. MI Tunis – zbog nesretnih okolnosti i ozljede bez plasmana
2002 – 2005  Beneteau 25 ( Platu class ) natjecanje u IMS konkurenciji.
2004.g. 1. ženska posada na SCOR IMS ljestvici, 18. mjesto u mješovitoj konkurenciji.
2005 – 2008  Marina Sport 36 – natjecanje IMS, ORC i OPEN konkurencije

Na području Hrvatske na sljedeća dvoboj natjecanja smo sudjelovale :
1998 – ACI womens Cup , Rovinj  grade 1. Wild Card – jedina hrv. posada. JOD 35
2003 – dvoboj jedrenje ULTRA , Beneteau 211 open konkurencija. Ukupno 4.
2004 – dvoboj jedrenje ULTRA , Beneteau 211 open konkurencija. Ukupno 3.
2004 – PH  JOD35  Split. Open konkurencija. Ukupno 11.
2006 – ženska konkurencija. „fleet“ natjecanje. 2 mjesto ukupno.

Kao član posade :
2008. – evropsko prvenstvo MUM 30
2008. – GRADO 3 match race, Ravenna , Italia , Beneteau 25
2008. – Vigo Women Match Race , Vigo, Spain, TOM 28

SCOR Women’s Match Race Team

1. Petra Kliba – kormilar
2. Sanja Žuljević – bowman
3. Nikolina Đakulović – trimm main
4. Jelena Prekalj – trimm jib
5. Irina Matošević – trimm jib

Petra Kliba - rođena 1.11.1976 u Puli, mr. romanistike, anglistike i germanistike

Jedrenjem se bavi od 1992 godine u klasi Europa do 1996. Od 1996 jedri na krstašima, od 2000. u klasi 505, a u dvobojskom jedrenju od 2006 u čemu se aktivno usavršava.
Do sada je osvojila 5 Prvenstava Hrvatske: tri puta u klasi Europa, i po jednom u klasi JOD 35 i 505.

Sudjelovala je na 5 svjetskih prvenstava od kojih tri u klasi Europa, jednom u klasi J-22 i 1 na ženskom dvobojskom svjetskom prvenstvu. Na Europskim prvenstvima natjecala se 6 puta u klasama: Europa, X-99, 505 i IMS, a najbolji ostvareni rezultat je 14. mjesto u klasi Europa

Sudjelovala je na regati oko svijeta „Hong Kong Challenge Round the World race 1996/97“ i regati preko Atlantika „North Atlanting Crossing HSH  Nordbank Blue Race 2007“ od Newporta (USA) do Hamburga (GER) kao članica ženske posade koja je osvojila 10. mjesto. S istom ženskom posadom sudjelovala je i na regati Baltic Spring Cup 2008 i osvojila 11. mjesto. Na Barcolani je sudjelovala 9 puta kao kormilar, taktičar ili osoba na pramcu, a na regati Rimini – Krf – Rimini bila je u pobjedničkoj posadi u jednoj grupi.

Ostale aktivnosti  u jedrenju:
- Instruktor jedrenja od 1996 godine
- Od 2000. kormilar tima Scorpione Rosso klasa 505
- Od 2003 – 2004  trener jedrenja za klase Optimist, Europa i Pirat pri Bramen Sailing Federation, Njemačka
- Od 2005 – 2006 trener ženske posade BB Crew
- Od 2006 članica ženske posade KMPG DHH team (GER)
- Od 2006 koordinatorica Hrvatskog ženskog Match Race tima
- Od 2008 koordinatorica ženskog Match Race tima Miracool

REZULTATI
JEDRILICA KLUB POSADA Kompenz. U cilju Komp. Vr
1 Code7marine J.K. Mornar Sandi Misirača Krešimir Đakulović 2:58:17 3:06:47 12:08:30
2 Asso J.K. Split Dalibor Bonacci Ravi Copić 3:06:11 3:15:07 12:08:56
3 Be First J.K. Mornar Emil Tomašević Sandi Lulić 2:30:17 3:08:42 12:38:25
4 Ultra sailing Charybdis J.K. Mornar Igor Piacun Mario Malenica 1:09:03 2:00:17 12:51:14
5 Galathea J.K. Loka Timing Dušan Višeničnik Igor Erste 2:53:21 3:54:26 13:01:05
6 Fangac J.K. Zlarin Nikola Kalinić Uroš Kalinić 1:57:43 3:10:14 13:12:31
7 Svibor J.K. Medveščak Petar Ljubas Jerislav Bobić 2:00:41 3:30:48 13:30:07
8 Lolita J.K. Uskok Goran Delić Marin Kolega 0:11:00 1:42:49 13:31:49
9 Snježana II J.K. Labud Zvonko Kotarac Ante Kotarac 0:00:00 2:17:18 14:17:18
10 Filomena J.K. Labud Božidar Radić Branko Širola 3:57:59 6:55:53 14:57:54
11 Quaka J.K. Labud Goran Martinović Mirjana Juričić 4:34:22 7:55:40 15:21:18
12 Nagual J.K.Reful Hvar Tone Vidmar Jere Vidović 1:38:20 5:16:03 15:37:43
13 First Love J.K. Split Darko Bravić Željko Jurić 3:46:50 7:45:24 15:58:34
14 Upepo J.K. Zenta Vinko Čulić Mario Smoljanović 5:15:15 9:14:56 15:59:41
15 Lada2 J.K. Zenta Slaven Tomašević Slobodan Ninčević 3:33:34 7:37:48 16:04:14
16 Izzzazivač J.K. Mornar Miljenko Nikolić Neven Galić 5:35:07 10:11:36 16:36:29
17 Trta 2 J.K. Labud Petra Plenković Maja Budeša 2:04:16 7:38:23 17:34:07
18 Babalu J.K. Uskok Marko Gabre Mate Gabre 0:57:16 6:54:08 17:56:52
19 Barka Vela J.K. Meridijan Dejan Velimirović Marko Švent 4:13:43 10:15:05 18:01:22
24 Stribor J.K. Zlarin Neven Bjažić Antoni Biberica 1:36:39 DNF
24 Eol X J.K. Labud Leo Lemešić Eduard Vujnović 1:45:17 DNF
24 Stara uprava 2 J.K. Mornar Špirko Koceić Damir Višić 4:06:50 DNF
24 Satan II Π/4 J.K. Mornar Damir Mitrović Zvonimir Bečić 5:03:51 DNF
24 Luna J.K. Zenta Sven Forense Luka Pezelj 6:42:07 DNF

Koliko je današnje vrijeme užurbano, prepuno stresa i nedostaka kvalitetnog vremena, svjedoci smo svakodnevno. Ako je Kairos prije gotovo 2500 godina bio u žurbi, pitam se kako bi se proveo danas. Ipak, svatko od nas ima priliku uloviti svoju sretnu priliku, a Trogir je mjesto gdje tu priliku možda i vi ulovite. Želimo vam pokazati ovaj drevni grad kao mjesto gdje zaista možete uživati vrijeme koje provedete u njemu i sami otkrijete neke skrivene kutke i prilike koje Kairos onda nije otkrio.

TROGIR – Grad muzej

Trogir, grad koji još iz doba antike plijeni svojim izvrsnim položajem i izgledom svakog putnika koji zaluta u njegov akvatorij, zasigurno je jedan od bisera srednjodalmatinskih gradova. Kako svojom bujnom poviješću tako i svjetski priznatom kulturnom baštinom Trogir vam je spreman pružiti jedan od najljepših i najzanimljivijih provoda. Od trenutka kad ga zagriju prve zrake sunca zaživi kao najposjećenija kulturološka meta, pa sve do ranih jutarnjih sati kada grad postaje oaza je dobrog noćnog života.

Kultura

Grad spominju već antički, te kasniji putnici- pisci, geografi, kartografi i kroničari. Kao već navedeno, sam stari grad, smješten na otoku povezanim s kopnom i otokom Čiovom trima mostovima, prava je oaza za ljubitelje umjetnosti. Trogir je jedan od rijetkih gradova koji se mogu pohvaliti s 2300 godina umjetničke tradicije.

Zasigurno najpoznatiji umjetnički simbol starog grada Trogira  je sama srednjovjekovna katedrala koja datira temelje u 1240. godinu i nastavlja gradnju se sve do kraja 16. st i kao takva biti će i ostati jedinstveni primjer građevine u svijetu na kojoj je vidljivo toliko različitih stilova (od romanike do manirizma). Ono što će vas najviše privući kod najveće trogirske građevine su zasigurno pogled sa samog zvonika (koji se pruža na skoro cijeli trogirski akavatorij), Portal na zapadnom ulazu – Majstora Radovana te kapela Orsini s kipom trogirskog zaštitnika Sv. Ivana. Ulaz u katedralu omogućen je posjetiteljima tijekom svakog dana u vremenu od 09:00 – 18:00 h. Važno je naglasiti da osim same katedrale Trogir ljubiteljima umjetnosti nudi niz crkava, palača, sam sklop zidina te u njima uklopljen samostan koji se datiraju u različita vremenska razdoblja, od razdoblja starokrščanstva pa sve do modernih restauratorskih hvale vrijednih zahvata zajedno sa samom kolekcijom umjetnina ” Kairos ” unutar ženskog benediktinskog samostana. Ulaz unutar benediktinskog samostana je također moguć tijekom svakog dana u sezoni i to od 09:00 do 18:00h.

Još jedan od objekata koji će vam zasigurno privući pažnju su i kula Kamerlengo te kula sv. Marka u kojima je također omogućen posjetiteljima ulaz. Te dvije kule ostavština su još iz doba mletačke vladavine u Trogiru a služile se u obrani kako od naleta Turaka tako i od napada gusara s morske strane.

Ono što se gostima također preporuča pogledati je i sam muzej grada Trogira koji je ujedno i stara Renesansno – Barokna palača na kojoj će raditi jedan od najpoznatijih umjetnika 17. st u Dalmaciji – Ignacije Macanović. Sam postav muzeja sadrži bogatu skupinu kamenih ulomaka od kojih se neki datiraju još u vrijeme antike, inventar barokne palače obitelji Garagnin – Fanfogna te na drugom katu postav izložbe trogirske slikarice Cate Dujšin Ribar.

Grad kao suvremeno turističko odredište

Da ne bi sve ostalo samo na kulturi i značajnoj povijesnoj ulozi, grad  Trogir se pobrinuo da svojim gostima pruži i još mnogo više. Kao sigurna luka gostima se nudi ACI marina sa 200 vezova u moru i 80 mjesta na kopnu, unutar koje i naša agencija ima podružnicu. Naglasimo da se ACI marina nalazi 250 m od samog centra grada, tako da se svim gostima sve njegove atrakcije pružaju na dlanu.

I dok danju grad vrvi ljubiteljima srednjovjekovne i novovjekovne umjetnosti, noću se pretvara u idealno mjesto za izlazak. Na samoj gradskoj rivi nalazi se cijeli niz noćnih barova gdje je uz izvrsnu glazbenu podlogu i nadasve izvanrednu ponudu koktela dobar provod zajamčen. Od noćnih barova izdvajamo pizzeriu / bar ”Korniža” te noćni bar ”Padre” gdje vas neki od poznatih lokalnih DJ – eva uz ritmove dobre House glazbe, naravno uz pratnju plesačica, unutar samih zidina i na samoj rivi, prate do samog jutra.

Ukoliko se željni jednako živog i ludog provoda i tijekom dana, grad Trogir u svojoj ponudi ima rješenje i za to. Na najbližoj lokalnoj plaži – u Okrugu , nudi vam se cijeli niz barova među kojima se nalaze i neka od najpoznatijih Hrvatskih barova – Aquarius i Havana, gdje se svakodnevno održava neki novi ”Beach party” uvijek uz pratnju zgodnih hostesa i naravno dobre glazbene podloge. Naglasimo da se sami barovi nalaze tik uz more, na samoj plaži!

Gastronomske delicije Trogira – konoba Jidro

Unutar samog grada otvoren je niz manjih obiteljskih restorana s više nego izvrsnim domaćim specijalitetima od kojih posebno ističemo konobu Jidro koja vam nudi potpuni mir i tišinu unutar bijelog kamena tisućljetnog grada. Naša preporuka za konobu Jidro utemeljena je izuzetnoj kvaliteti jela i pića kojom ćete biti posluženi u konobi. Naći ćete se u toplom obiteljskom ambijentu stare trogirske kuće, gdje ćete uživati u brojnim detaljima ambijenta, dok se ugodni mirisi budu širili iz kuhinje. Vaši domaćini su posebno ponosni na morske specijalitete i sa posebnom pažnjom se vodi računa o kvaliteti i prirodnosti svih sastojaka.

Šetnja prirodom – Pantan

Svakako želimo istaknuti i ornitološki rezervat na području parka prirode Pantan. Od Trogira je udaljen oko 3 km u smjeru prema zračnoj luci u Kaštelima. U ovom prelijepom ambijentu imate priliku zaći u svijet prirode. Renesansne fortifikacijske Mlinice Pantan danas su pretvorene u ugostiteljski objekat, a svakako je za preporučiti šetnju kroz park u kojem žive brojne ptičje vrste, a čitavo močvarno područje u kojem se mješaju slatka i morska voda bogato je životnjskim i biljnim vrstama.

Marina raspolaže sa 144 veza u moru te s 15 mjesta za smještaj plovila na suhom. Svi vezovi su opremljeni priključcima za vodu i struju. Tu je recepcija, mjenjačnica, restoran, kafić, sanitarni čvor (WC i tuševi), servisna radionica, dizalica nosivosti 10 t, navoz (120 t). Crpka za gorivo nalazi se zapadno marine nekih 500 m. Uz samo gradsko pristanište smješteno je nekoliko samoposluga i trgovina prehrambenom robom.

Trenutno su u tijeku radovi na lijepom ugostiteljskom objektu koji se nalazi u samom srcu ACI marine, a koji će imati vinski podrum, Internet corner, coctail bar, restoran s velikom terasom. Otvorenje se očekuje već za tjedan dana, nakon dužih opsežnih radova koji će ovom objektu dati pravi i kvalitetan ugostiteljski i gurmanski sadražaj, na zadovoljstvo svim stanovnika Milne i njihovih gostiju.

Milna je odličan izbor za sve nautičare zbog svih sadržaja koje nudi marina, ali isto tako i zbog ljepote uvale i mjesta Milna. Osvojit će vas svojim mirom i skladom, a tek ste 10 NM od Splita.

Iako je 2008. ušla u svoj posljednji mjesec jedriličarska godina još nije gotova. Čeka nas jedna od najzanimljivijih i najtežih regata, a to je Regata Sv. Nikole za samce.
Pred jedriličarima je 160 NM puta na relaciji Split – Blitvenica – Palagruža. Vrijeme koje nas očekuje, kao i svih ovih dana, je po jugu, ali očekuje se i tramontana na otvorenom moru. Kako će se u tim uvjetima snaći sudionici regate tek ćemo vidjeti, ali ne sumnjamo u dobar plasman Ultrinog instruktora škole jedrenja Sandija Lulića koji ove godine jedri na brodu Stončica Ultrine škole jedrenja (Beneteau First 47.7). U pripremi za regatu ništa nije prepušteno slučaju tako je brod temeljito pripremljen pod vodstvom proslavljenog jedriličara Karla Krpeljevića, našeg kolege iz Ultre.

Sandi Lulić, instruktor Ultra škole jedrenja

Sandi Lulić rođen je 13.05.1968. u Splitu gdje postaje član JK Mornar davne 1976. godine. Jedri u klasama Optimist, Kadet, Europa, Laser, a kasnije na krstašima. U tijeku svoje jedriličarske karijere bilo je brojnih uspjeha i još brojnijih regata, kojih se ni Sandi svih ne sjeća, ali za istaknuti je sudjelovanje na 6 Regata Sušca, 7 Regata Sv. Nikole za samce, 4 Barcolane, 5 Regate Jabuka, državno prvenstvo za krstaše, državno prvenstvo u match race-u, svjetsko prventstvo 1979. u klasi kadet (Turquai, Engleska), brojna državna prvenstva Hrvatske, Middle sea regata (Malta, Sicilija, Stromboli, Lampeduza, Malta) itd.
Od 1998. radi u Ultra d.o.o. kao skiper, instruktor škole jedrenja, na opremanjima novih brodova, te u sklopu svog posla prelazi nebrojene tisuće milja kroz transfere brodova.
Kako vidimo Sandi je pravi morski vuk i ne sumnjamo da će se dobro snaći i na ovoj regati. Kako svake godine provede barem 2 mjeseca živeći na brodu u svim vremenskim uvjetima, vodeći navigacijske tečajeve Ultra škole jedrenja, malo juga mu ne može naškoditi. Svakako Stončica je dobar brod optimalno pripremljen i opremljen koji će se svakako dobro nositi sa teškim vremenom koje je u prognozi.

START REGATE 10:00 03.12.2008., Split

Na jučerašnjem sastanku kormilara i organizatora regate odlučeno je da se ove godine zbog očekivanih meteoroloških uvjeta neće jedriti do Palagruže već na ruti Split – Blitvenica – Komiža. Dakle znatno kraće i s time možemo očekivati prve sudionike znatno ranije već tijekom noći sa srijede na četvrtak.

KOMENTAR KARLA KRPELJEVIĆA – o brodu, pripremama, startu regate

Proteklih dana u tijeku su pripreme Ultrinog školskog broda „Stončica-First 47.7“ posebno za samačku regatu „Svetog Nikole“ na kojoj naš dugogodišnji instruktor škole jedrenja Sandi Lulić učestvuje već dug niz godina, to jest od samog početka organiziranja ove regate. Sandi je svoj prvi trening imao na regati „Jabuka“ koja je ujedno i bila test da vidimo što na brodu ne valja da bi mogao odjedriti regatu bez ikakvih problema to jest pucanja opreme. Sada nakon svih obavljenih preinaka kao brušenje podvodnog dijela broda, pituravanje, sklopiva propela, mijenjanje konopa na palubi te nabava novih jedara Sandi je spreman da pokaže svoje znanje i iskustvo.
Predstartna nervoza počinje već od ranih jutarnjih sati, moja malenkost pomaže Sandiju da pripremi sve sisteme i hvatišta koji bi mu odgovarali za uvjete koji ga čekaju, provjera svih jedara, veliki boss Emil Tomašević donosi vremensku prognozu i pada odluka o taktici dok naš vjerni fotograf Boran to vrijedno sve dokumentira. Moram spomenuti da je Sandi zadnja dva dana u borbi sa gripom, ali mislim da njegova volja i želja za natjecanjem su puno jači i da to neće imati nikakvog utjecaja na njegovo jedrenje.
Prije samog starta vjetar je  4-8 čv lagane bure, taktika je odlučena bez puno razmišljanja, start ide sa velikim špinakerom na desne uzde što bliže oznaci starta na lijevoj strani Emil i ja skačemo po brodu i slažemo sve na palubu da olakšamo Sandiju. Kad smo obavili sve iskačemo u gumenjak i počinje navijanje.
U trenutku samog starta nije bilo brodova preko startne linije, te među prvima koji su zajedrili sa špinakerima su bili Krešimir Đakulović i Sandi Lulić, te Igor Piacun, a onda nakon negog vremena i ostali. Vjetar je bio slab i počeo je okretati na levanat iz smjera istoka te su ubrzo nakon starta svi brodovi „polabandali“ i uputili se prema Šolti. Na samom startu sunce je odlučilo malo pokazat svoje zube nakon proteklih kišnih dana te je sve izgledalo barem meni idlično, lagani vjetar, špinakeri na jarbolu, sunce i toplo…Ali daleko od toga je ono što prema vremenskoj prognozi očekuje naše samce jer kad tramuntana koja se očekuje im „udre u nos“ idila naglo nestaje i počinje borba.

Karlo Krpeljević, 03.12.2008.

REGATA – RUTA I OPIS

Start regate Sv. Nikole za samce zakazan je za srijedu 03.12.2008. ispred Splitske luke u organizaciji JK Mornar. Kako je put izuzetno dug (160 NM) teško je previdjeti kada bi prvi jedriličari mogli dostići cilj u Komiži, ali očekujemo ih kroz četvrtak 04.12.2008. popodne ili noću. Prijavljeno je 15 brodova.

SMS poruka 03.12. 18.30
Ispred Rogoznice smo oko milje. Jaka tramuntana možda ću morat kratit jedra ako pojača. Ostalo sve ok

SMS poruka 03.12. 22.30
Vjetar oko 20-23 tramuntana. Imam problema sa spinakerom, jebiga. Ostalo oko 30 milja. Oko mene su Cika Pila, Miljenko, Kreso i jos jedan ne vidim dobro. Prizmic ce za uru bit na Visu.

SMS poruka 03.12. 23.55
Sandiju se čini da je 3 ili 4. Iza njega najbliži je Kotarac. Još vidi svjetla Nikolića i Đakulovića. Ima oko 20 čvorova i veliki val u krmu. Pilot baš ne sluša pa se vozi na ruke. Brzina oko 8 čvorova. Očekuje dolazak oko 03:00 ujutro ovom brzinom.

04.12. 07:00 Komiža
Dakle, sve je dobro završilo uz neku manju ili veću materijalnu štetu, ali bez ozlijeđenih i uništenih brodova što je pod ovim uvjetima uspjeh.

POREDAK

03.12. 2008:
23:40:15 Adria Azija u cilju!

4.12.2008:

01:55:47 Frigorifiko u cilju
02:41:56 Ultra-Stončica u cilju
02:51:47 Snježana 2
02:55:12 Mareus
04:00:57 Match Point
04:05:59 Nagual gw. gl.
04:40:51 Tina
05.08 h Željko Cikatić – Pila po ulasku u cilj je prijavio da je vozio motorom zbog tehničkih problema
06:28:27 Matilda

Naš instruktor škole jedrenja uplovio je oko 02:40 04.12. u Komižu. Vjerujemo kako je zadovoljan rezultatom ,ali ponavljam uvijeti su bili teški, te je nekoliko brodova odustalo od regate. Prvi je odustao Leo Lemešić zbog pucanja klizača, Kreši Đakuloviću se razletio špinaker i otkazao pilot tako da je morao sa tako isparanim špinakerom doći do Visa, Cika Pila je odustao nadomak Visu, dok je skoro natežu havariju imao brod pratnje nadomak Rogoznice. Naletili su na hrid i potpuno se nasukali, ali je brod zahvaljujući svojoj izuzetno čvrstoj konstrukciji prošao neoštećen i nesmetano nastavio plovidbu.

Zadnji brod je uplovio u Komiški porat oko 07:00. Svi su na broju, većina sudionika spava, a ostali su se razmilili po Komiži ispijajući prve jutarnje kave. Očekuje se jaka lebićada već tokom dana tako de će se gotovo svi prebaciti čim prije u Vis gdje je sigurniji porat.

Proglašenje pobjednika će biti pomaknuto u odnosu na predviđeno vrijeme, ali o tome ćemo još naknadno javiti. Vrijeme u Komiži je tipično teško jugo, kišica, sa visokom plimom tako da su svi brodovi u portu dobro odmaknuti od kraja. Miris blagdana se ćuti u zraku, Sv. Nikola dolazi za dva dana. Bit će u Komiži veselo, kako to biva i svake godine u ovo vrijeme u mjestu na kraju Hrvatske.

Ova regata održava se u čast Sv. Nikole zaštitnika grada Komiže i svih pomoraca. Kako je Komiža od svog osnutka neraskidivo vezana za ribarstvo i pomorstvo tako je i dan Sv. Nikole najveći praznik u mjestu.
I ove će godine Komižani prinijeti žrtvu Sv. Nikoli, da sačuva brodove na moru i sve one koji za more i od mora žive. Običaj je zapaliti stari drveni brod kod Mustera, komiške crkve Sv. Nikoli, kao što se već stotinama godina po viškim selima, uoči Sv. Nikole, pale veliki ognji. Ova komiška žrtva paljenica zanimljiva je pomorcima, domaćima, muzičarima, ribarima, avanturistima, fotografima, novinarima; svima koji dišu u ritmu otoka ili ga žele osjetiti kroz običaje kakvi na Mediteranu izumiru. Biti u Komiži „na žežin Svetega Mikule“ događaj je koji se ne zaboravlja, a doći brodom – potpuno je iskustvo.

PROGRAM PROSLAVE DANA GRADA KOMIŽE – BLAGDANA SVETOGA NIKOLE 06. prosinca 2008.

SRIJEDA, 03. prosinca
Split

10:00 sati
Start regate za samce «Sveti Nikola ’08. za samce»

ČETVRTAK, 04. prosinca
Komiža, Spomen dom

17:00 sati
Otvaranje izložbe likovne radionice Zima na otoku
Nastavnički odsjek ALU Zagreb, OŠ Komiža, Š Vis i SŠ A.M. Karamaneo
Komiža, Spomen dom

18:00 sati
Školska učenička priredba OŠ Komiža
Komiža, Spomen dom

20:00 sati
Prikaz film „Pomrčina mora“-produkcija Arkadena Zagreb (po knjizi Mate Dolenca)

PETAK, 05. prosinca
Komiža, Dječji vrtić

17:00 sati
Sveti Mikula u vrtiću
Komiža, Riva Sv. Mikule

17:00 sati
Dolazak sudionika regate «Sveti Nikola ’08. za samce»
Komiža, Spomen dom

20:30 sati
Koncert: Đani Stipaničev, ženska klapa „Gusarica“, viška otočna klapa „Liket“

SUBOTA, 06. prosinca
Komiža
Galerija “Boris Mardešić

09:00 sati
Svečana sjednica Gradskog vijeća
Komiža, Crkva Sv. Nikole

10:30 sati
Paljenje žrtvenog broda, procesija i koncelebrirana misa
Komiža
Galerija “Boris Mardešić

17:00 sati
Predstavljanje knjige
„Jabuka, Svetac i Brusnik zapisi ljudi i sjećanja“
Autor: Milovan Buchberger
Komiža
Gradska čitaonica

18:00 sati
Otvaranje izložbe «TBF»
Komiža, Spomen dom

22:00 sati
Koncert: TBF

NEDJELJA, 07. prosinca
Komiža
Boćarska dvorana

15:00 sati
Turnir za Dan Grada – parovi
Komiža
Galerija “Boris Mardešić

18:00 sati
Koncert OGŠ Josipa Hatzea Split PO Ive Paraća
Komiža-Vis
Komiža, Spomen dom

20:00 sati
Kazališna predstava „ Amerikonsko jahta u Višku valu“
Amatersko kazalište «Ranko Marinković» Vis

Jedna od njih je bila Ana Gojčeta sa svojom posadom ”NCP – SHE team” čiji je ona kormilar. Zamolili smo je za par riječi o završenom prvenstvu, sebi, brodovima na kojima se jedrilo (Beneteau First 7500), te daljnjim planovima.

Nekoliko riječi o sebi i svojoj jedriličarskoj karijeri? 
Jedrim od najmlađe dobi s počecima u klasi Optimist, a kasnije Europa i Laser. S 18 godina sam počela jedriti na regatama krstaša, a prije 6 godina oformila žensku jedriličarsku posadu SHE team koja je u prve tri godine postojanja i jedrenja izmijenila podosta članice da bi u posljednje tri godine funkcionirala s neizmijenjenim baznim sastavom od 6 članica, dok ukupno broji 12 članova zbog potrebe za većom posadom. Obično naime jedrimo na Grand Soleil 44 race ”VITO”, brodu čiji je vlasnik, NCP-Charter ujedno i najznačajniji sponzor posade.

Članovi:

1.      Ana Gojčeta – kormilar
2.      Eva Kerekes – trim glavnog jedra
3.      Maja Šantić – trim genoa / spinaker
4.      Ana Lovrić – trim genoa / spinaker
5.      Tina Šantić – pitman
6.      Ivana Bilić – bowman

Do sada smo sudjelovale na mnogobrojnim regatama, različitih karaktera, pa tako dosta jedrimo na ORC International regatama ali ne zanemarujemo niti navigacijsko jedrenje, te sudjelujemo od prvog dana (prije šest godina) na trans jadranskoj međunarodnoj regati Šibenik – Civitanova (ITA) – Šibenik. S projektom WMR Frapa 2009 smo se uključile u svijet match race jedrenja, a sada već ozbiljno zainteresirane i ”zaražene” dvobojskim jedrenjem, planiramo intenzivirati rad i treninge na ovom polju.

Utisci o WMR Frapa 2009? 
WMR Frapa 2009 je projekt koji je od samog početka naišao na naše odobravanje i potporu u punom smislu riječi. Za svaku je pohvalu entuzijazam kojim se želi doprinijeti promociji ženskog (a i općenito) dvobojskog jedrenja u Hrvatskoj. Mišljenja sam da je WMR Frapa 2009 organizirana na zavidnom nivou, pogotovo ako se uzme u obzir da je to prvi put da se u Hrvatskoj organizira event ovog karaktera.

Utisci o brodovima Beneteau First 7500 na kojima ste jedrili i o njihovoj pripremljenosti od strane Ultre? 
Beneteau First 7500 je zaista odličan izbor za dvobojsko jedrenje jer brod ne zahtjeva preveliku snagu i ne nudi velike sile. Sve to rezultira time da se jedriličarke mogu posvetiti više tehnici a manje borbi sa samom jedrilicom. Jedrilice su bile dobro pripremljene za samu regatu dok mislim da se u pripremama za regatu možda moglo posvetiti malo više pozornosti tehničkoj podršci na treninzima kao što je bilo obećano pri ponudi za najam broda za trening.

Kakvi su vam daljnji planovi za ovu sezonu? 
Za nastavak ove sezone se i dalje planiramo pripremati za nastup na bitnim ORC International regatama (Državno prvenstvo, Božićna regata – Kup HRM i Božićna regata – Uskok, Zadar), ali i za regate opuštenijeg karaktera poput Viške, Jabuke i Šibenske regate krstaša. Plan nam je pojačati treninge dvobojskog jedrenja u suradnji s mladom muškom šibenskom posadom ”The Wave” predvođenom s kormilarom Teom Piasevolijem. Također, planiramo nastupiti na Šibenik Match Race regati koja će biti održana 03.10.2009.

Kontakt Jurko Dragičević (jurko.dragicevic@st.t-com.hr)

Nekoliko riječi o sebi i svojoj jedriličarskoj karijeri? 
Moje ime je Petra Kliba. Pocela sam jedriti 1992. s 15 godina, nakon 2 mj.skole u optimistu, odmah u olim.klasu Europa, gdje imam 3 titule Prv.Hrvatske, te14.mj. sa juniorskog evropskog u Spanjolskoj. Nakon 4 godine u reprezentaciji Hrvatske klase Europa, napustam male klase i krecem s 19 godina na regatu oko svijeta “Hong Kong Challenge Round the World Race”.
- 96/97 regata oko svijeta kao vođa guardije (oko 30.000 nautickih milja)
- 2007 regata preko Atlantika s ženskom posadom New York -  Hamburg (oko 3.600 nm)
- 2008 regata Baltik Sprint Cup na ruti Travemuende-Kalskrona-Kleipeda-Gdansk-Rhoene (cca. 800 nm)

6 puta prvakinja Hrvatske:
- 3 x u olim.klasi Evropa 93, 95, 96
- 2005 Drz.Prvakinja u klasi monotip (zene) na kormilu zenske posade BBcrew
- 2008 Drz.Prvakinja na kormilu u klasi 505
- 2009 Drz.Prvakinja na kormilu klase Match Race

Match race rezultati: 
7. mj. Prv.Slovenije 2008
4 mj. Prv.Njemacke 2008 – zene
2 mj. Trapni Winter Open 2008
3 mj. ACI Women & Men MR 2009
1 mj. Prv. Hrvatske 2009 – zene

Utisci o WMR Frapa 2009? 
Pohvale organizatorima uz nadu da ce nastaviti kako najavljeno s Grade 2 eventom. To ce puno znaciti za hrvatsko zensko jedrenje koje ce imati jaku regatu u svojim vodama. Nadam se da ce slijedece godine event biti jos internacionalniji!

Utisci o brodovima Beneteau First 7500 na kojima ste jedrili i o njihovoj pripremljenosti od strane Ultre?
Brodovi su super, organizator ih je stvarno pripremio na svjetskom nivou, uzevsi u obzir sve nase savjete. Bilo bi super kada bi se za buduce evente pripremio i spinaker, jer su regate na visem nivou uz spinaker takticki jos interesantnije!

Kakvi su vam daljnji planovi za ovu sezonu?
Posvetiti se jos vise match race-u s ciljem OI u Londonu. U planu su regate u sedmom, trening u osmom i onda jake regate u devetom i desetom mjesecu (grade1).

Lijep pozdrav svima,
Petra Kliba

31-07-2009

Isplovili po planu iz Ultrine škole jedrenja u Starigradu. Meni je bilo ovo prvo iskustvo na malome katamaranu. Tribalo nan je malo vrimena da se naviknemo na trim, raspored težine, manovru, okret u vitar. Katamaran nas je dočeka dobro pripremljen za razliku od nas koji smo se skroz razvidali na petnajestak vitra do punte Kabola. Od malo burdižavanja uvečer smo ćutili karakteristične bolove u vratu, kolinima, ramenima. Iznenadili smo se koliko mu malo vitra triba kad smo u totalnoj bonaci prid noć tražili misto di ćemo spavat. Tako smo dodatno vježbali manovre i balans. Drugi dan smo izgorili ka majmuni jer vitra nije bilo uopće. Radi ovoga pisanja i konekcije smo upirali doć do prvoga štekera i jedva izvukli živu glavu. Naime, plutali smo od 8 do 15h.Ronilačka nepromočiva borša Seatec koju nan je da Mislav Čalo iz svoje butige na Matejušku za sada je sačuvala tehniku. Moj poklon-neopren iz 7-bofora zadovoljava estetske i funkcionalne kriterije., Elvstomovo jedro sa Štambukovon karikaturon postiže efekte koje smo zamislili. Jedino šta su nan danas dvi vide sa jidra, u padanju skoro uletile u usta.Nismo se naspavali na trampulinu jer priprema za spavanje nije bila dobra. Alenu je lampadina upala u more pa smo u totalnome mraku zbrzdali posteju, ali noćas imamo popravni. Ja još pišen, a on je iša tražit misto za armižat se…

03-08-2009

Šta bi dali za jedno malo veslo, za po vesla. Ili npr. peraje. Sidiš na krmi, mašeš nogicama i ”cat”  bez problema izlazi iz porta. Ali mi se nismo ozbiljno pripremili za bonačinu koja nema namjeru prestat. Gledamo malo modrije maće po moru jer tamo ima malo bave i gledamo ih se uvatit. Radimo rukicama ka da smo na štramcu od gume. Povremeno se puštamo samo na kurenat pa neka nas nosi. Ako negdi uvik ima vitra to je onda ispod Vidove gore. I tako, posli tri dana počeli smo ozbiljnije jurišat. I na kraju izglisirali sa jedno 13 brzine na žalo isprid Bolske Vinarije. Iako je brzina uplova velika, prije viravanja, zarolamo flokić, prove okrenemo u vitar i katamaran stane u mistu ka ukopan(puno brže nego jednotrupac).Inače je karakteristika da kod viravanja tiba šta veća briva, po mogućnosti izbjeć val, okrenit se u vitar ne naglin pokreton timuna da ne učine šiju. Triba zadržat rasored težine, škotu floka ostavit u štoper kako bi se prove šta lakše okrenile u vitar. Kod nedovoljne brzine virade, a naročito onda kad  nas vali neodgovornih gliseraša bubnu po provama, ne uspijemo virat iz prve. Kad nismo na moru, jidro u svakoj prilici ostavljamo na gindacu ali pustimo škote. Gledamo reakcije judi, komentare na karikaturu, a puno njih slikaje aparatima i mobitelima. U Bolu smo popodne i večer proveli sa Pukoton. Bili na predpremijeri njegove nove izložbe u galeriji Bager na čijen će se otvorenju služit srpski pasulj sa hrvatskim grahom i kranjskom kobasicom.
Kod oćemo poć ća sa žala najprije spustimo peraje timuna i iz mora, rukama postavimo ”cat” u najbolji položaj za isplovljenje jer ako nema dosta vitra teško je manovrat u malome prostoru i još između brodi. Jedva smo uspili izać a onda se dogodila najgora situacija za svaku jedrilicu a to je kad se klati i kad joj plovke nabija mareta od krepanoga juga. Dodatnu nelogadu i šušur nan stvara i okrićanje jarbola koje pomaže težina sigurnosnoga plovka na vrju. Poželili smo da ga uopće nema jer nan se do sada uopće nije učinilo da je potriban obziron da jedrenje na granici prevrtanja traži puno više vitra i vala. Otkrivamo i važnost rasporeda težine posade kod slaboga vitra te hidrodinamički otpor plovaka i tako se upoznajemo sa plovnin karakteristikama. Jedno pet šest vitra nas je poslužilo do uvale Blaca šta nan je omogućilo vježbanje pojalabande na slabome vitru i kontrolu sila na jedru kod eventualnoga jačega vitra u budućnosti. A onda je i tome doša kraj. Fermali smo u Farsku, tili pronać ladovinu, ali nije je bilo a na žalu stoji zabrana nudizma i kampiranja. Pa smo zaspali ispod katamarana.  Na ovin tempreaturama sunčanice su moguće radi tri refleksije. Prva je od sunca, druga od morske površine a treća od refleksije  biloga jidra koje je napravljeno da odbija uv-zrake koje njega oštećuju. Manji nan je  napor fizički rad na jedrilici nego šta je trpit ove uvjete. Plutali smo daje i konačno zaključili  da nan je puno pametnije zazvat neki brod da nas potegne. Prst gori i ustopirali smo” More&More”  Ocaenis clipper 411 kojega je vozija Jerko Mišura. Uostalon tako čekanje vitra i vibracije koje proizvodi jarbol i jedro bez pogona, udar mora u plovke i bibanja, proizvodi štetu koja će nan se malo kasnije i dogodit. Posli samo dvi milje potezanja  odrišli su nas. Umisto da se idemo spremit za noć  nismo mogli odolit jugu i glisirali smo sve do Punte Ražnja di su nan prijateji. Na friškome jugu pratili  smo ponašanje plovaka i njihovo uvijanje na većemu valu. Očekujemo uvjete za provat trapez. Cat je strašno uzbudljiv ali traži finu ruku u manovri. Vezali smo se na bovu isprid kuće i onda se u sumrak čulo malo jače buć. Zvuk pada aluminjskog jarbola. Alen je dopliva do ”cat”-a i provjerija da nije šta puklo. Ništa, samo je jarbol iskočija iz kugle pete jarbola. Osigurali smo ga priko plovaka za noć i srića da nismo morali dizat šator jer smo spavali kod umjetnika Ivanke i Matka Mijića. Sutra će iz baze u Starigradu doletit Kolja koji će sve riješit ….

04-08-2009

I stvarno, Kolja je jarbol sredija, Alen se obuka u neopren i počea stavljat stvari na ”cat”-a, šator, vriću, robu, tehniku i ostalo. Mene ujedanput zabolija mišić desne noge pa se nisan tila forsirat. Legla san i digla nogu na visoko. Ostavija me ispod bora i partija  sam. Po Splitskin vratima, šiba mi je isprid nosa. Parilo je da će bit sve u redu. Privarija me popodnevni pižolot i zaspala san. Čujen di jedan brod trubi i nisan želila virovat da se to  odnosi na naš ”cat.” Ujedanput vidin ga, na drugu stranu, blizu Šolte. Kraj njega brod lučke kapetanije ”Pojišan” i još jedan mali brodić. Jidra mu tresu, ginga se bez veze, a onda je krenija. Tražin kanočal. Šta je ovo sad? Nije sam!  Prošla je ura vrimena a on je već ukrca, pari mi se žensku. Je, bogami, žensko je. Iz kuće, naš prijatej umjetnik Matko Mijić odma je donija aparat sa teleobjektivon. Slikava je i povećava face na katamaranu. Jedanput mu se učini da je žensko, a onda opet muško. Jer daleko je.
-Ma di će bit ženska, šta ti je, kad je to moga dogovorit?
-Neš ti problema, ako se zavrtija oko koje jahte, pa ga je ženska zamolila da učine đir š njin, eto ti vraga..
-Ne može bit, muško je, vidi kako je razvijen i pari ka da zna jidrit…
Uglavnon  od zidića sa kojega smo ćirili napravili smo pravi observatorij. Na kraju je dojedrija do bove.
A šta je ustvari bilo? Alena je izvrnilo blizu lanterne na Puntu Ražnja. Izaša je  na jedno 18 vitra. Odma mu je bilo jasno da fali balasta, ali moga je kontrolirat ‘cat” i viravat. Na momente bi naglo ubrza i onda je triba stalno radit sa klizačen škote. U isto vrime  bilo mu je teško izbacit svoju težinu priko trupa i zakačit noge u brage radi jakih  refuladi. Guštajući u brzini, u jednom momentu šotovento mu je zakopalo proveni plovak i krma se počela dizat u ariju. Iznenadilo ga je, ali je pada dovoljno sporo tako da je moga birat di će past.  Odma je počelo zanošenje niz vitar. Isti sekund otkačija je  bucel škote i zamota flok sa jednim poluvojem. Konopom predviđenim za to popea se na gornji plovak, ugazija malo put prove kako bi se ”cat” okrenija u vitar i pokuša vuć svon snagon.  Nije uspija povuć plovak od mora, a prilično brzo ga je nosilo na sredinu plovnog puta Splitskih vrata. Pokušava je ispravit ”cat” ali nije išlo. Onda se sitija podvezat duži konop bliže vrju jarbola i diga ga do izvrnutoga plovka. Bilo je malo boje ali opet je falilo težine. U to približila su mu se dva tipa u kaiću od kojih je jedan bija slovenski jedriličar Petar Župančić (ima doma klasu 470) Bacija se u more i zajedničkin snagama odma su  ispravili ”cat” dok su pazili da ih plovak ne opali po glavi ( triba ostat ispod između plovaka). Kako su već prošli sredinu kanala vitar je bija dosta jak pa in se ”cat” odma opet izvrnija. Drugi put su ga okrenili točno u vitar i uspili iz prve. Kad su sili gori, pozdravili su brod lučke kapetanije ”Pojišan” koji in je tija bacit konop i potegnit ih do mista koje je malo bonacije. Nikakvih posljedica ni oštećenja nije bilo, sve je bilo dobro vezano i ništa izgubljeno. Stradale su samo malo gole ruke od potizanja. Slovencu je proradija adrenalin pa su nastavili skupa šibat. Bija je to krasan prizor, prava idilična slika slovensko-hrvatskih prijateljskih odnosa. Koje nisu stvorile države nego more.